Printaj ovu stranu

Danas se obilježava Svjetski dan pčela

компьютерная помощь Сызрань
новости Винница
Danas se obilježava Svjetski dan pčela

Kako svijet prolazi kroz pandemiju COVID-19, zdravlje je došlo u žarište svih vijesti. Zdravlje, zdrava hrana i priroda postali su opet prioritet čovjeka. Pčela na svom krilu nosi sve troje.

S porastom ljudske populacije, pčele su stalno izložene opasnostima i prijetnjama. Upravo se zbog toga 20. maja obilježava Svjetski dan pčela, kako bi se podigla svijest o tome koliko pčele doprinose rastu biljaka i raznih drugih usjeva. Svi ovisimo o opstanku pčela. Pčele i drugi oprašivači, poput leptira i kolibrića, sve su ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti. Oprašivanje je ipak temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90% divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelomično ovisi o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75 % svjetskih prehrambenih kultura i 35 % globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje biološke raznolikosti. Stoga, kako bi se podigla svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se susreću i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 20. maja odredio kao Svjetski dan pčela. Cilj ovog dana jest ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, koje bi značajno pridonijele rješavanju problema povezanih s globalnom opskrbom hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov razvoj i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.

Trebamo se „probuditi“ odmah

Postojeće stope izumiranja vrsta su od 100 do 1000 puta veće od normalnih zbog ljudskih utjecaja. Ako se ovaj trend nastavi, hranjive kulture, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrtlarskih kultura, sve češće će zamijenjivati ​​usjevi kao što su riža, kukuruz i krumpir, što na kraju rezultira neuravnoteženom prehranom. Intenzivne poljoprivredne prakse, promjena u korištenju zemljišta, monokulturna proizvodnja, pesticidi i veće temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju i produženo za kvalitetu hrane koju uzgajamo.

Posebnost u koji se ogleda kako kažu najbolji med na svijetu leži u šumama pitomog kestena. Med je tamnije boje, vrlo jakog i oštrog mirisa po samoj biljci i slatkog je trpko-gorkog ukusa.

Udruženje žena za održivi razvoj „Vakat“ iz Jezerskog u okviru svog udruženja okuplja čak 11 pčelara i svake godine organizuju sajam na kojem posjetiocima ponude med i proizvode od meda pčelara sa područja općine Bosanska Krupa.U Bosanskoj Krupi imamo udruženje pčelara „Lipa“ koje okuplja oko 100 članova sa 4500 košnica. Za područje naše općine najrasprostranjenija je proizvodnja meda od lipe.

RadioBK

Ocijeni
(0 glasova)
Čitano 151 puta
новости Battlefiel4
портал недвижимости